Je li zaista potrebno imati čeličnu volju da bismo postigli svoje ciljeve? Poželjno je da naši ciljevi imaju određene karakteristike kako bismo si povećali šanse njihova postizanja.

Zašto je tako teško održati zdrave navike?

Lagano shvaćate da u posljednje vrijeme često jedete ‘vani’. Pekare, restorani brze hrane i aplikacije za dostavu hrane nam otežavaju posezanje za zdravijim opcijama. Uskoro stiže prvi dan u mjesecu i spremno odlučujete da od toga dana jedete zdravije. Brišete sve aplikacije za dostavu hrane s mobitela, obavještavate ukućane o svojoj odluci te istražujete nove zdrave recepte koje želite isprobati. Uzbuđeni ste oko svog plana i veseli vas pomisao na isprobavanje novih jela i pripremanje zdravih obroka. Prvi dan u mjesecu stiže i čvrsto se držite svog plana. Obavljate nabavku namirnica, planirate svoje obroke unaprijed i nosite ih sa sobom na posao kako biste odoljeli pekarama. No već krajem tjedna lagano posustajete i naručujete si dostavu obroka na posao. Zašto je postizanje ciljeva tako teško? Je li zaista potrebno imati čeličnu volju da bismo ih postigli? George T. Doran (1981.) kaže da je važno kako ih postavljamo. Poželjno je da ciljevi koje postavljamo imaju određene karakteristike kako bismo si povećali šanse njihova postizanja.

M.U.D.R.O. do uspjeha

Pogledajmo koje su to glavne karakteristike dobro postavljenih ciljeva.

• Mjerljivost - Važno je postaviti cilj koji je jasan, specifičan i nedvosmislen. Postavljanjem specifičnih ciljeva točno znamo što želimo postići, dok nas ciljevi koji su dvosmisleni i nejasni mogu dovesti do frustracije i demotivirati nas od njihova postizanja. Primjerice, umjesto da kažete "Želim se hraniti zdravije." ili "Želim poboljšati svoju kondiciju", konkretniji cilj bi bio: "Cilj mi je svaki dan jesti 2 porcije povrća i jednu porciju voća." i "Cilj mi je vježbati tri puta tjedno.". Ovakvim definiranjem krajnjeg ishoda točno znamo što želimo postići što nam pomaže daljnje planiranje.
• Uvremenjenost - Kako bismo uspješno mjerili svoj napredak važno je postaviti konkretne kriterije za praćenje napretka. Ovo uključuje postavljanje početnog i krajnjeg roka izvršenja cilja te pojedinih mjerljivih aspekata svake aktivnosti. Primjerice, "Cilj mi je vježbati tri puta tjedno." je mjerljiv cilj jer znamo ka čemu stremimo, no nije uvremenjen. Kako bi ga uvremenili formuliramo ga kao: "Od danas do kraja ožujka trčat ću tri puta tjedno i povećavati svoju udaljenost za 0,5 km svaki tjedan dok ne uspijem istrčati 5 km odjednom." 
• Dostižnost - Ciljevi koje postavljamo moraju biti izazovni i dostižni s obzirom na resurse i ograničenja koja su nam u tom trenutku pri ruci. Pretjerano zahtjevni ciljevi nas demotiviraju. Primjerice, ako nismo nikada trčali, cilj da istrčimo maraton u mjesec dana bi bio pretjerano zahtjevan te bi potencijalno doveo do sagorijevanja i mogli bismo se pritom ozbiljno ozlijediti. S druge pak strane, preniski ciljevi pred nas ne stavljaju dobar izazov koji potiče osobni rast. Ako s lakoćom izbjegavamo jesti brzu hranu 4/7 dana u tjednu, možda je vrijeme da povećamo broj dana. Kod utvrđivanja dostižnosti ciljeva uvijek moramo uzeti u obzir da nam cilj ne bude niti pretjerano lagan, niti pretjerano težak kako bi si oslobodili prostor za rast.
• Relevantnost - Ciljevi koje postavljamo bi trebali biti usklađeni s našim vrijednostima i širim ciljevima kako bi naša motivacija za njihovo postizanje dolazila ‘iznutra’. Relevantni ciljevi podupiru naše dugoročne ambicije i uklapaju se u širi kontekst života. Ako odlučimo promijeniti svoju prehranu i time izbacili određene namirnice iz našeg jelovnika samo zato da smršavimo jer nam je netko rekao da smo se udebljali ta odluka proizlazi iz potrebe da zadovoljimo tuđe kriterije. Osjećamo se neadekvatno i svoje ponašanje mijenjamo kako bismo zadovoljili nekog drugog. Dok s druge strane, ako odabiremo jesti zdrave namirnice jer smo svjesni da to pozitivno utječe na našu kvalitetu života i zato što vrednujemo svoje zdravlje i dobrobit ta promjena je donesena zbog vlastite dobrobiti, a donošenjem odluka ‘za sebe’  raste i vjerojatnost da ćemo se mnogo dulje držati te odluke.
• Određenost - Kako bismo spriječili odgađanje ciljeva potrebno je postaviti krajnji rok ispunjavanja cilja i pritom ga detaljno razraditi. Rokovi nam pružaju motivaciju i način praćenja napretka unutar zadanog vremenskog okvira. Primjerice, umjesto da kažemo: "Cilj mi je vježbati pilates tri puta tjedno." , vremenski ograničena verzija bi bila: "Cilj mi je vježbati pilates tri puta tjedno neprekidno u roku od dva mjeseca.". Jasno definirani rok potiče stalan trud i drži nas na pravom putu. Uz definiranje roka važno je svoj cilj i detaljno razraditi (‘razbiti’ u manje podciljeve) tako da utvrdimo sve aktivnosti koje moramo ostvariti u međuvremenu. 

* Dodatni savjeti za super motivirane:

Periodičnom evaluacijom napretka procjenjujemo jesmo li na dobrom putu i je li potrebna preinaka našeg plana, time zapravo utvrđujemo koje naše strategije su uspješne, a koje nisu. Primjerice, ako je naš cilj "Izgubiti 5 kilograma unutar 10 dana.". evaluacijom shvaćamo da smo si postavili pretjerano zahtjevan cilj te ga je potrebno modificirati kako bismo cijeli plan optimalno prilagodili našim potrebama i mogućnostima.

Jednom kada smo postigli svoj cilj ili značajnu prekretnicu (npr. prvi puta smo uspjeli istrčati 5 km bez stajanja) promišljanje o cijelom procesu uvelike pomaže kod usvajanja naučenih lekcija i omogućuje nam da ih primijenimo na buduće postavljanje ciljeva. Pregled načina na koji je cilj postignut (ili zašto nam plan možda nije uspio) pruža nam vrijedne uvide koji poboljšavaju buduće planiranje. Primjerice, nakon ispunjenja cilja neprekidnog trčanja 5 km shvaćamo da su za nas juternji treninzi bili mnogo učinkovitiji od večernjih, što nam daje vrijednu informaciju za planiranje budućih treninga.

Strpljen - spašen

Postizanje ciljeva može biti izazovno, ali uz pravi pristup, možemo si značajno olakšati njihovo postizanje. M.U.D.R.O. postavljanje ciljeva nam nudi strukturu koja pomaže u jasnom definiranju, praćenju i prilagodbi ciljeva kako bismo si povećali šanse za uspjeh. Pritom, važno je imati na umu da su strpljenje i fleksibilnost ključni saveznici na ovom putu. Povremeni padovi ne znače neuspjeh, već priliku za učenje i poboljšanje strategije. U konačnici, najvažnije je da ciljeve postavljamo u skladu s vlastitim vrijednostima i mogućnostima – tako ćemo pronaći unutarnju motivaciju koja nas dugoročno vodi prema željenim promjenama.

Autor/ica: Stela Mutavdžija 

Tagovi: postavljanje ciljeva, SMART ciljevi, motivacija, osobni razvoj, zdrave navike, psihologija, planiranje, produktivnost 

__________________________________________________________________________

Literatura

Doran, G. T. (1981). There's a SMART way to write management's goals and objectives. Management review, 70(11).

McCarthy, P. J., i Gupta, S. (2022). Set goals to get goals: Sowing seeds for success in sports. Frontiers for Young Minds, 10, 684422. doi: 10.3389/frym.2022.684422 

Reeve, J. (2010). Razumijevanje motivacije i emocija. Slap.